Što je angiografija?

Što je angiografija?

Povijest slikovne metode angiografije seže u 400. pr. Posljednjih godina, zajedno s razvojem u području znanosti i tehnologije, došlo je do značajnog razvoja medicinskih slikovnih metoda. Angiografija, jedna od slikovnih metoda, koristi se za detaljno ispitivanje anatomske strukture i obilježja krvožilnog sustava, uključujući i srčane komore. Dok se angiografija isprva koristila samo za dijagnosticiranje bolesti, danas je angiografija važan dio interventnog liječenja. Kada je u pitanju angiografija, prvo što pada na pamet je pregled krvnih žila koje hrane srce. Međutim, angiografija doslovno znači snimanje krvnih žila. Drugim riječima, angiografija je slikovna metoda koja omogućuje detaljan pregled krvnih žila povezanih s organima kao što su mozak, srce i jetra. Zbog toga se pri imenovanju angiografije u medicinskoj literaturi koristi naziv pregledanog organa. Na primjer; Angiografski postupak kojim se ispituje koronarna bolest srca koja hrani srce naziva se koronarna angiografija, angiografski pregled kojim se ispituju moždane žile naziva se cerebralna angiografija ili angiografski postupak kojim se ispituju bubrežne žile naziva se renalna angiografija.

Zašto se radi angiografija?

Angiografija je slikovna metoda koja pomaže u otkrivanju bolesti u ranoj fazi i spašava živote. Dakle, zašto se radi angiografija? Angiografija je postupak koji se izvodi kako bi se utvrdilo postoji li začepljenje krvnih žila. Tijekom angiografije mogu se lako otkriti aneurizme, proširenja ili suženja te baloni u žilama. Osim toga, u nekim slučajevima raka može doći do začepljenja ili pomaka krvnih žila kao rezultat pritiska tumora na krvne žile. Kod bolesti kao što su srčani i moždani udar, otkrivanje žile koja uzrokuje krizu vrlo je važno za ranu intervenciju. U takvim slučajevima angiografija otkriva začepljenu venu i započinje liječenje. Angiografija nije samo postupak koji se koristi u dijagnostici bolesti. U nekim slučajevima se angiografijom primjenjuju i interventne metode liječenja poput umetanja stentova u začepljene žile.

Kako se radi angiografija?

Nije lako vizualizirati krvne žile svakom metodom radiološkog snimanja. U angiografskoj metodi, davanje kontrastnog sredstva u vene omogućuje vizualizaciju vena. Prije angiografskog zahvata liječnik specijalist koji će izvoditi zahvat dat će pacijentu određene preporuke. Dan prije zahvata pacijent se okupa. Prilikom angiografskog zahvata obično se ulazi s područja zgloba i prepona. Kako bi zahvat bio sterilniji, pacijent prije zahvata mora očistiti dlake u predjelu prepona. Ukoliko bolesnik ne može sam napraviti ove pripravke, može se obratiti za pomoć srodniku ili osoblju zdravstvene ustanove. Pacijent mora biti gladan tijekom postupka. Iz tog razloga, ako je moguće, pacijentu se ne preporučuje ništa jesti ili piti nakon 24:00 sata noću. Prije operacije pacijent treba obavijestiti liječnika o svim lijekovima koje koristi, posebno onima koji djeluju na razrjeđivanje krvi.

Dakle, kako se radi angiografija? Anestezija se općenito ne koristi tijekom postupka angiografije; područje ruke ili prepone u koje se ulazi u tijelo se anestezira i dezinficira. Nakon toga se kanila umetne u arteriju iz kojeg god područja treba ući i otvori se ulazni put. U otvoreni ulaz postavlja se kateter u obliku cijevi. Napredovanje katetera u tijelu prati na monitoru tim koji izvodi zahvat. Nakon toga se kateterom u tijelo šalje kontrastni materijal koji omogućuje vizualizaciju vena. Količina upotrijebljenog kontrastnog materijala varira ovisno o dobi, težini, spolu i tegobama povezanih s bolešću pacijenta. Kontrastni materijal koji se šalje tijekom koronarografije dolazi do srca dok srce radi. Slike vena se uzimaju uz pomoć X-zraka i prenose na računalo. Prenesene slike prijavljuje liječnik specijalist.

Koliko dugo traje angiografija?

Angiografija je učinkovita metoda koja se koristi u dijagnostici mnogih bolesti. Neki pacijenti smatraju da je angiografija dug i težak postupak. Dakle, koliko dugo traje angiografija? Postupak angiografije traje otprilike 20-60 minuta. To razdoblje može varirati ovisno o pacijentovoj dobi, težini i žilama koje treba pregledati. Angiografija nije bolan postupak. Iz tog razloga pacijenti obično ne osjećaju nikakvu bol u tom razdoblju. Međutim, nakon angiografije pacijentima se ne preporučuje ustajanje iz kreveta niti pomicanje područja na kojem se izvodi zahvat 6-8 sati zbog opasnosti od krvarenja.

Što treba uzeti u obzir nakon angiografije?

Prije zahvata liječnik koji će izvoditi zahvat moli pacijenta da sa sobom ponese vodu. Najvažniji razlog za to je smanjenje rizika od oštećenja bubrega kontrastnim materijalom koji se koristi u postupku. Ukoliko pacijent nema zdravstvenih problema zbog kojih ne može piti veće količine vode, preporuča se da unutar 2 sata nakon zahvata popije oko 2 litre tekućine. Kada pacijent dođe u sobu nakon zahvata, liječnik koji izvodi operaciju uklanja kateter. Međutim, nakon uklanjanja katetera, na područje gdje se izvodi zahvat stavlja se vreća s pijeskom, osobito kod angiografije koja se izvodi u preponi. Postavljenu vreću pijeska treba držati oko 6 sati i ne vaditi je. U isto vrijeme, budući da pomicanje noge može uzrokovati krvarenje, pacijent ne bi trebao ustati zbog potrebe za zahodom tijekom tog razdoblja i trebao bi potražiti pomoć osoba oko sebe. Nagli pokreti poput kašlja mogu uzrokovati krvarenje, pa u slučaju iznenadnog refleksa potrebno je ručno pritisnuti tretirano područje. Nakon postupka angiografije rijetko se mogu pojaviti stanja poput otekline i edema na tretiranom području. Nakon izlaska iz bolnice pacijent može nastaviti svoj svakodnevni život. Nakon angiografije rijetko se mogu pojaviti bol, oteklina i edem na tretiranom području. U tom slučaju potrebno je konzultirati liječnika bez gubljenja vremena.

Angiografski rizici i moguće komplikacije

Kada se radi od strane stručnog i iskusnog tima u području angiografije, vjerojatnost komplikacija povezanih s angiografijom je gotovo nepostojeća. Međutim, kao i kod svakog postupka, nakon angiografije mogu se pojaviti određeni rizici i komplikacije. Mogući rizici angiografije mogu se navesti kako slijedi:

• Osobito nakon zahvata koji se izvode kroz prepone, kretanje pacijenta ili neadekvatan pritisak na područje zahvata može izazvati rizik od krvarenja. U tom slučaju na pacijentovoj nozi mogu nastati opsežne modrice.
• Ako je pacijent alergičan na korišteno kontrastno sredstvo, mogu se javiti blage alergijske reakcije poput svrbeža i crvenila.
• Na tretiranom području mogu se osjetiti peckanje i toplina.
• Zbog dugotrajnog gladovanja mogu se javiti mučnina i vrtoglavica.
• Bolesnikove funkcije bubrega mogu se pogoršati. Ova situacija je obično privremena. Međutim, rijetko može doći do ozbiljnog oštećenja bubrega. U tom slučaju pacijentu je potrebna hitna intervencija.
• U području ulaska gdje je postavljena kanila mogu se pojaviti bol, otok i crvenilo. Budući da je ova situacija obično znak infekcije, potrebno je bez odgađanja konzultirati najbližu zdravstvenu ustanovu.
• Angiografski postupak koji ne provodi stručni tim može oštetiti venu u koju se ulazi.
• Tijekom postupka postoji opasnost od srčanog i moždanog udara. Međutim, nema dovoljno dokaza da je ovo stanje izravno povezano s angiografijom. Pacijentova začepljena arterija može uzrokovati rizik od srčanog i moždanog udara tijekom postupka.

Angiografija je važna slikovna metoda koja spašava život kada je izvode stručnjaci. Zahvaljujući angiografiji mnoge važne bolesti poput srčanog, moždanog udara, zatajenja bubrega i bolesti jetre mogu se otkriti i liječiti u ranoj fazi. Ne zaboravite kontaktirati najbližu zdravstvenu ustanovu kako biste dobili detaljne informacije o angiografiji. Želimo vam zdrave dane.